Doga?ali su se �ibeniku u posljednjem desetlje?u razni festivali: glazbeni, filmski, gastronomski… Neki su su ga tek nakratko dotaknuli, neki se ugasli, neki preselili u neke druge sredine, a ima i onih koji, unato? slaba�noj financijskoj potpori dr�ave, grada ili �upanije, tvrdoglavo nastoje opstati. Pa ipak, u ovim nesigurnim i festivalima nesklonim vremenima, �ibenik ?e ove godine dobiti jedan novi i prvi takve vrste � festival knji�evnosti. Bez puno pompe i vike, gotovo u ti�ini pokrenula ga je i osmislila knji�evnica i scenaristica Olja Runji?, �iben?anka s trenuta?nom be?kom adresom, a Ministarstvo kulture nedavno je objavilo kako ?e prvi �ibenski festival suvremene knji�evnosti sufinancirati s 20.000 kuna. Skromno i nedovoljno, pa je pred Runji? jo� puno posla kako bi manifestacija, koju je zamislila kao trodnevnu fe�tu proze i poezije, startala ove jeseni u drugom tjednu rujna i ugostila po gradskim trgovima i ulicama doma?e, �ibenske afirmirane i manje afirmirane autore i priznata imena iz regije i s europske knji�evne scene.

– Gradu vec? niz godina, odnosno desetlje?a, nedostaju sadrz?aji koji afirmiraju knjiz?evnost poput knjiz?evnih tribina, promocija knjiga, gostovanja etabliranih autora, pjesnic?kih susreta, susreta autora i c?itatelja, promocija knjiz?evnosti za djecu i mlade. Unatoc? c?injenici da grad ima jednu od najljeps?ih i najatraktivnijih gradskih knjiz?nica u Hrvatskoj s nemalim brojem c?lanova, knjiz?evna doga?anja potpuno izostaju s kulturnog repertoara grada. To ne znac?i da S?ibenc?ani ne c?itaju i ne vole knjigu, naprotiv, pokazatelj je samo da ne postoji nikakva kulturna strategija koja bi podrz?ala knjiz?evno stvaralas?tvo i vaz?nost knjiz?evnosti u kulturnom z?ivotu zajednice � smatra Runji? koju mnogi �iben?ani pamte po dokumentarcu “Kabina�i” koji govori o Jadriji, legendarnom gradskom kupali�tu i njegovim nezaboravnim kabinama.

PRESUDILI KAVA I ?AKULA S PRIJATELJIMA

Pozornost knji�evne kritike izazvala je pak svojim proznim prvijencem Auf Widersehen, Mustafa, a autorica je i hvaljenog i vrlo izvo?enog dramskog teksta “Gola u kavezu”. Runji? je objavila i dvije zbirke pjesama: Ako ova usta potro�im i Lancunom preko glave, a koscenaristica je i humoristi?ke serije “Kazali�te u ku?i” te politi?ke satire Markov trg. Trenuta?no radi na svom drugom romanu, preciznije prozi, kako voli re?i, a ideja o festivalu knji�evnosti, dodaje, rodila se pro�loga ljeta upravo u �ibeniku. Presudni su bili susret i kava s prijateljima Brankom ?egecom, pjesnikom i urednikom, osniva?em nakladni?ke ku?e “Meandar”, odnosno “Meandar Media”, i Vandom Mik�i?, prevoditeljicom, pjesnikinjom i sveu?ili�nom profesoricom, ro?enom u �ibeniku.

– Razgovarali smo �to i kako bi se moglo, razmijenili ideje i ubrzo se slo�ili da zajedno pokrenemo Festival suvremene knji�evnosti �ibenik. Da mislimo ozbiljno samoj mi je postalo jasno kad sam zbog toga s umjetnikom, dugogodi�njim suradnikom i prijateljem Leonom Lu?evom osnovala udrugu “Praznik rada” te smo zajedno s Centrom za knjigu aplicirali na natje?aj Ministarstva kulture i evo, dobili prva sredstva. Naime, nikad ni�ta nisam osnovala, osim vlastite obitelji, a i za to je trebalo pro?i 40-ak godina uzmicanja, pa je ovo za mene ozbiljan pothvat – smije se Runji? i brzo, vrlo ozbiljno dodaje kako je program festivala ve? detaljno razra?en.

Ho?e li sve planirano biti i ostvareno, ovisit ?e ipak o prikupljenim sredstvima, ali nije upitno ho?e li festivala biti. Vjetar u le?a, a mo�da i svojevrsni uzor, bit ?e mu “najbolji mali festival na svijetu” kako je Salman Rushdie opisao ?uveni irski Dalkey Book Festival. Odr�ava se u istoimenom gradi?u u blizini Dublina, rodnom mjestu velikog Georgea Bernarda Shawa, a prije 11 godina pokrenuli su ga i do danas vode ga, re?i ?e Runji?, njezini dobri prijatelji Sian Smith i David McWilliams. Suradnja s Dalkey Book Festivalom, koji je ugostio brojne me?unarodno priznate pisce, nobelovce, “bookerovce” i drugim presti�nim svjetskim knji�evnim nagradama ovjen?ane autore, ve? je na?elno dogovorena, a veze, iskustva i preporuke njegovih organizatora �ibenskom ?e festivalu dobro do?i.

PROMOCIJA �IBENSKIH AUTORA

– �ibenski festival pokrenut je s ciljem da S?ibenc?anima, a onda i svim zainteresiranima: posjetiteljima, gostima, autorima, ponudi novu knjiz?evno-scensku platformu, koja c?e dugoroc?no osigurati kvalitetne knjiz?evne sadrz?aje i jac?ati potrebu za knjigom, kako u S?ibeniku, tako u c?itavoj regiji. To ?emo uc?initi povezujuc?i umjetnike iz razlic?itih sredina, kreirajuc?i novu i svjez?u kulturno-umjetnic?ku scenu, s ciljem etabliranja S?ibenika kao grada knjige, poezije i velikih pjesnika kakvi su bili Mladen Bjaz?ic?, Stjepan Gulin, Vesna Parun, Arsen Dedic?… Ukratko, cilj festivala je osnaz?ivanje knjiz?evnog stvaralas?tva kroz povezivanje domac?e i inozemne knjiz?evne scene i lokalne kreativne snage. Festival, me?u ostalim, z?eli omoguc?iti razvoj i jac?anje lokalne knjiz?evnosti te promovirati lokalne autore.

�ibenik je, nastavlja Runji?, iznjedrio neka od najva�nijih imena hrvatske i regionalne knji�evnost, a za to je uvelike zaslu�an njegov lokalni identitet i idiom. �tovi�e, provincijski, isti?e dok obja�njava za�to provincija ne mora nu�no biti samo negativno ozna?ena.

– Provincija mi je u odre?enom smislu poticajna i s godinama sve bli�a geografska, ako ne i mentalitetska te�nja, pa mi je zanimljiv svaki poku�aj afirmiranja tog nerijetko pejorativnog pridjeva �provincijski�. Otud ideja za jedan �provincijski festival�, okrenut prvenstveno lokalnoj zajednici, jer kako znamo, upravo provincija svojom autentic?nos?c?u generira univerzalne vrijednosti, kasnije nerijetko prihvac?ene u mainstream kulturi. E sad, nisam ja toliki entuzijast po pitanju mainstreama, ali sam poprili?no definirana odrastanjem u malom gradu. Mo�da najvi�e svim onim �to me iz tog grada tjeralo. Ti beskona?ni odlasci mjesto su mojeg susreta s knji�evno�?u, ba� kao �to se iz njih mo�e i�?itati moja mo�da pomalo djetinja potreba da knji�evnost �vratimo gradu�.

DOBRA PRI?A I POEZIJA

Jer, S?ibenc?ani su, nagla�ava Runji?, kulturnom identitetu ovih prostora dali znac?ajan doprinos.

-Neki od danas najpoznatijih gradskih toponima uvrijez?ili su se me?u njegovim stanovnicima, a i s?ire, zahvaljujuc?i upravo djelima poznatih S?ibenc?ana kao s?to su Simo Matavulj, Antun Vranc?ic?, Arsen Dedic?, Stjepan Gulin, Ivo Bres?an… Mo�da najvi�e Dedi?. Ideja je da trgovi i ulice grada, tri festivalska dana odjekuju dobrom pric?om i poezijom. Sva festivalska doga?anja uglavnom bi se odvijala na otvorenom,.Prepoznatljive gradske lokacije bile bi mjesta susreta kao s?to su trg na Dobric?u, c?etiri bunara i Gorica sa Mediteranskim vrt samostana sv. Lovre, kod zvona, prostor kod s?pilje, ?etiri tvr?ave, trgic? kod krstionice, Mala loz?a…

Festival bi svake godine ugostio najmanje jednog me?unarodno priznatog pisca, odnosno pjesnika, uz druga poznata i manje poznata imena regionalne knjiz?evnosti koje S?ibenc?ani nisu imali prilike nikad ?uti u gradu. Vec?ina najzastupljenijih hrvatskih suvremenih autora nikada nije gostovala u S?ibeniku, pa je festival prilika za promociju novih izdanja i susrete s piscima. U sklopu festivala bi bio rezerviran i program za javno c?itanje poezije i proze jos? neafirmiranih umjetnika. Pravo prijave imat c?e svi zainteresirani u dobi od 7 do77 godina, a festival bi imao i svoje radionice, predstave, koncerte. Vizualni identitet festivala osmislio bi priznati s?ibenski grafic?ki dizajner Ante Filipovic? Grc?ic? – zaklju?ila je Runji?.

Cijeli ?lanak pro?itajte na stranici �ibenski OVDJE