Hrast
Hrast ili dub je rod drve?a iz porodice bukovki (Fagaceae) kojoj pripada preko 600 poznatih vrsta; sinonim su otpornosti i ?vrsto?e.
Hrastovi su važno drve?e u sjevernom umjerenom podru?ju. Ve?inom rastu kao krupno drve?e. Muški su im cvjetovi u dugim i rijetkim resama, s 6-10 prašnika. Ženski su cvjetovi pojedina?no u kupuli. Plodnicu ?ine 3 plodna lista. Za cvatnje, kupula je sitna i nalik na pup. Kasnije se razvije u naboranu, ve?u ili manju ?ašicu, koja je obrasla kratkim i ve?inom prileglim ili duguljastim i ?ekinjavim ljuskama. U ?ašici je po jedan plod, žir, koji je jajolik. Supke ostaju podzemno.
Motiv hrasta lužnjaka nalazi se na kovanici od 5 lipa hrvatske kune. Najpoznatije vrste hrastova u Hrvatskoj su: hrast lužnjak, hrast kitnjak, hrast medunac, hrast crnika, hrast cer, hrast sladun itd.
PRIMJENA U NARODNOJ „MEDICINI“:
HRASTOVA KORA:
– protiv oboljenja želu?ane i crijevne sluznice.
– ?aj od hrastove kore osobito je djelotvoran u suzbijanju katara crijeva u duboko leže?im sferama crijeva.
– djeluje lagano zatvaraju?e ako se proljevi svode na upalu crijeva.
– kod unutarnjih hemoroida
– kod ?ireva na želucu i crijevima može se ?aj od hrastove kore toplo preporu?iti, jer djeluje na zaustavljanje krvi i na stezanje tkiva te uskoro dovodi do bitnog olakšanja i potpunog ozdravljenja.
– ?aj od hrastove kore može se preporu?iti ne samo kod akutnih upala želuca i crijeva, nego i kod kroni?nih upalnih pojava bubrega, kod žutice i ošte?ene jetre i kod še?erne bolesti, razbuktale zbog teške upale želuca i crijeva, koja se nakon popuštanja ponovo pojavljuje.
NAPOMENA:
Kod crijevnih teško?a, uzrokovanih isklju?ivo neurozom, ?aj od hrastove kore nije prikladan.
