VLASTA VU?EVAC, PREDSJEDNICA HRVATSKOG DRU�TVA ZA PALIJATIVNU SKRB PRI HLZ

Palijativna skrb je pristup koji pobolj�ava kvalitetu �i�vota pacijenata i njihovih obitelji suo?enih s problemima povezanima sa smrtonosnom bole�?u, kroz prevenciju i olak�avanje patnje putem ranog prepoznavanja, te besprijekorne procjene i suzbijanja boli i drugih problema, fizi?kih, psihosocijalnih i duhovnih. To je briga za te�ko i neizlje?ivo bolesne te umiru?e osobe i njihove obitelji. Pali�jativna skrb je interdisciplinarna u svom pristupu, te svojim djelokrugom obuhva?a pacijenta, obitelj i zajednicu! Bazu i temelj pru�anja palijativne skrbi ?ini tim lije?nika obiteljske medicine koji skrbi o bolesniku, u pravilu, tijekom cijelog njegovog �ivota. Biste li dopunili tu definiciju? Kojom biste ocjenom do 5 ocijenili stanje i kapacitete palijativne skrbi u Hrvatskoj? Na to i brojna druga pitanja odgovorila je dr. Vlasta Vu?evac, specijalistica obiteljske medicine i gerontologinja, predsjednica Hrvatskog dru�tva za palijativnu skrb pri Hrvatskom lije?ni?kom zboru.

Palijativna skrb je pristup koji pobolj�ava kvalitetu �ivota bolesnika i njihovih obitelji, koji su povezani s pro�blemima neizlje?ive i smrtonosne bolesti To se posti�e prevencijom i olak�avanjem patnji, umanjivanjem prate?ih simptoma osnovne bolesti/boli, nesanice, mu?nine, ka�lja, kroni?nog umora i dr. ali, uz fizi?ke simptome rje�avaju se psihi?ke, socijalne i duhovne tegobe. Palijativna medicina je holisti?ki pristup, multidisciplinarno lije?enje i timski rad. Obuhva?a razdoblje od postavljanja dijagnoze, ne�izlje?ive, �ivotno ugro�avaju?e bolesti i sve do perioda �alovanja u obitelji nakon smrti bolesnika.

Palijativna skrb je interdisciplinarna u svom djelova�nju, a palijativni tim /PT/ ?ine lije?nik, medicinska sestra, fizioterapeut, radni terapeut, psiholog, ljekarnik, stomatolog, ljekarnik, socijalni radnik, duhovnik i volonteri, a PT svojim djelokrugom obuhva?a bolesnika, obitelj i zajednicu. Podr�kom odr�avamo bolesniku autonomiju i dostojanstvo do kraja �ivota.

Palijativna skrb je osnovno ljudsko pravo � pravo na �ivot bez boli i patnje do kraja �ivota.Temelj palijativne skrbi je u primarnoj zdravstvenoj za�titi /PZZ/ u DZ, a ?ine ga koordinator palijativne skrb, mobilni palijativni tim, obiteljski lije?nik (koji skrbi o bolesniku u pravilu tijekom cijelog njegovog �ivota), patrona�ne sestre i ustanove za njegu u ku?i.

Moram istaknuti da nismo imali Zakonom definira�nu PS do ulaska u EU, kada se zapo?elo realizacijom Strate�kog programa razvoja PS 2012.-2016. i nastavilo Nacionalnim planom razvoja PS 2017.-2022. koji definira integrirani model skrbi za palijativnog bolesnika, koji jo� nije jednako za�ivio u cijeloj RH. Sami zaklju?ite koju biste ocjenu dali.

Posljedice pandemije

Sve ve?i broj gra?ana treba palijativnu skrb jer je zbog pandemije Covida-19 usporena dijagnostika bolesti, te je tako i broj onkolo�kih pacijenata u porastu, kao i zbog neodlaska na kontrolne preglede i kemo i radioterapije.

Kako ocjenjujete posljedice zbog Covida-19, odnosno kako se suo?iti s porastom osoba kojima treba palija�tivna skrb?

Velika je potreba za PS i svakim danom sve je ve?i broj gra?ana kojima je neophodna PS. Statisti?ki podaci govore da palijativu treba oko 20-30.000 na�ih sugra?ana. Na�alost, ovog trenutka ona ne mo�e biti pru�ena svima na zadovoljavaju?i na?in. Razli?ita je situacija diljem RH, ovisno o regijama, tj. �upanijama.

Mogu re?i da je u pola Hrvatske razvijena PS u nekom obliku, da imamo �upanije, domove zdravlja i op?e bol�nice, koje provode s visokim nivoom znanja, vje�tina i entuzijazmom kvalitetnu palijativnu skrb i primjer su svima drugima, iako se nalaze tek na po?etku razvoja jedne nove djelatnosti, kao sto su palijativna skrb i palijativna medicina. Ono �to je sigurno jest da se proces implementacije palijativne skrbi u sustav zdravstvene za�tite odvija presporo.

Kapaciteti PS su u RH su danas apsolutno nedostatni.

I bez prisutne pandemije Covid 19, potrebe za palijativom su velike iz mnogo razloga: PS prvenstveno trebaju onkolo�ki bolesnici, broj onkolo�kih bolesnika je u po�rastu! Ali PS treba i veliki broj neurolo�kih bolesnika, kao i bolesnici s raznim oblicima demencija.

Posljedice pandemije ?e biti velike i tek ?emo ih sa�gledati za 1-2 godine, a potrebe za palijativom ?e i dalje stalno rasti i ne?emo mo?i zadovoljiti potrebe bolesnika, jer niti danas ne mo�emo pru�iti palijativnu skrb svima u potrebi i svima koji umiru.

Ljudi, a ne postelje!

Znamo da se palijativna skrb poglavito pru�a u zdrav�stvenim ustanovama u Hrvatskoj. Koliko je postelja u pa�lijativnoj skrbi u RH osigurano, a koliko procjenjujete da bi ih bilo potrebno osigurati. Da li je ta skrb dovoljno kvalitetna, �to joj nedostaje?

Danas u RH postoje ustanove koje provode dobru palijativu kao bolnica sv. Rafael � Strmac, psihijatrijska bolnica Ugljan, koja ima prvi odjel za palijativnu skrb dementnih i du�evnih bolesnika, PB Popova?a, PB Jankomir, SB Duga Resa i Novi Marof, kao i op?e bolnice Na�ice, ?akovec, Pula, Karlovac, Dubrovnik i Sb za plu?ne bolesti Rockfellerova Zagreb.

�elim istaknuti da broj postelja za palijativnu skrb u praksi ne zna?i ni�ta, jer postelja ne zna?i palijativnu skrb. Palijativa zna?i tim specifi?no educiranih stru?njaka. U Zakonu o zdravstvenoj za�titi postoje kadrovski i prostorni normativi, koji moraju biti osigurani, kako bi se mogla provoditi standardima odre?ena kvalitetna palijativna skrb. Kvalitetu osigurava isklju?ivo dobro educirani multidisciplinarni palijativni tim, a komunikacija u timu je klju? uspjeha u toj djelatnosti. Za br�i razvoj ove skrbi nam nedostaje ve?i broj dobro educiranog stru?nog kadra. Zato nam se doga?a da ?esto �improviziramo� palijativnu skrb, a to nije dobro, ukoliko ne idemo po onome modelu �bolje i�ta-nego ni�ta�.

Domovi kao skladi�ta umiru?ih

Poznato je da su domovi za starije i nemo?ne, osobito privatni i obiteljski domovi, preuzeli funkciju palijativne skrbi, ali mnogo toga nedostaje. Kako oja?ati kvalitetu palijative u domovima, kako razdvojiti pru�anje socijalnih i zdravstvenih usluga i stacionarne odjele u domovima u?initi djelotvornijima od pukih �skladi�ta umiru?ih�, kao getoizirana spremi�ta �ljudskih otpadaka�, kako ih nerijetko tretiraju njihovi vlasnici?

Domovi za starije i nemo?ne ne provode palija�tivnu skrb, nemaju ni registriranu djelatnost palijative. To su socijalne, a ne zdravstvene ustanove! Problem je u tome �to domovi na svoje stacionarne jedinice primaju najte�e, neizlje?ive i umiru?e bolesnike, a nemaju kadrovske, stru?ne, prostorne normative. ?injenica je da sve ustanove koje primaju starije bolesnike i bolesnike koji trebaju dugoro?nu skrb, koji su neizlje?ivi i nalaze se na putu kraja svog �ivota (pre-terminalna faza) pripadaju Ministarstvu socijalne skrbi � zar to nije apsurd? Zar su najte�i bolesnici socijalni slu?ajevi? Visoka sto�pa smrtnosti, oko 30 posto godi�nje, govori upravo o te�kom stanju bolesnika, koji se primaju na stacionare (dr�avne i privatne).

Potpuno je jasno da te Ustanove ne mogu pru�ati odgovaraju?u zdravstvenu za�titu, a pogotovo ne pali�jativnu skrb, jer su njihovi kadrovski normativi odre?eni prema standardima socijale, a ne potrebama medicine. Uz to zdravstveni djelatnici nisu dovoljno educirani za provo?enje suvremene zdravstvene njege odnosno terapije palijativne skrbi. Palijativna skrb je zakonom zagarantirana svakom bolesniku u potrebi, a to zna?i i bolesnicima na stacionarima. To je njihov posljednji dom (stacionar pripada primarnoj zdravstvenoj za�titi). Stacionari bi trebali biti pravo mjesto za pru�anje pali�jativne skrbi, a ne biti �umirali�ta�

Radi toga je potrebno u ustanovama socijalne skrbi �urno u?initi reorganizaciju zdravstvene za�tite, zakonski je regulirati, osigurati pru�anje palijativne skrbi, razdvojiti socijalne i zdravstvene usluge i osigurati edukaciju zdravstvenih djelatnika.

Koliko smo humano dru�tvo

U Hrvatskoj navodno postoji samo jedan hospicij i to u Rijeci? ?injenica je da Zagreb kao glavni i grad s najve?im brojem stanovnika, ali i najbogatiji, nema hospicij � usta�novu u kojoj se osigurava dostojanstvena smrt? Koliko je nu�na izgradnja hospicija, i koliki broj mjesta bi se trebao osigurati u tim ustanovama prema europskim standardima?

To?no, u Hrvatskoj imamo samo jedan Hospicij u Rijeci, i to od 2013. godine. U zavr�noj je fazi izgradnja hospicija u Puli, a imam podatke da i Zadarska �upanija aktivno radi na programu otvaranja hospicija.

Hospicijska skrb je zadnja karika u lancu usluga palija�tivne skrbi. Hospicijska skrb ozna?ava terminalnu skrb za bolesnike koji se vi�e ne mogu zbrinuti u svojoj ku?i. To je posebna filozofija skrbi, ?uvamo dostojanstvo te�kih i umiru?ih bolesnika, nastoje?i �to je vise mogu?e umanjiti patnju, uz sna�nu i kontinuiranu psiholo�ku i duhovnu potporu, a prema potrebama i uvjerenjima bolesnika � sve do samog kraja �ivota. Bilo bi jako dobro kada bi svaka �upanija imala bar jedan hospicij, ovisno o specifi?nim potrebama i lokalnim mogu?nostima. �alosno je da Zagreb kao glavni grad Hrvatske nema hospicij, iako postoje jasno evidentirane velike potrebe.

Za kraj, mislim da mnogi na�i sugra?ani, a i politi?ari koji su kreatori politike, jo� nisu dovoljno informirani o dobrobiti koje pru�a kompletni palijativni tim bolesniku i obitelji, bez obzira na mjesto gdje se za njega skrbi � kod ku?e, u bolnici, na stacionaru ili hospiciju. Moramo inten�zivno raditi na podizanju javne svijesti i razumijevanju potreba, i na�oj odgovornosti, osobnoj i cjelokupnog dru�tva, prema starijima, neizlje?ivima i umiru?ima. Osnovni kriterij za vrednovanja jednog dru�tva jest upravo odnos prema starijima i dostojan na?in zbri�njavanja svih u potrebi. Prihva?anje palijativnih principa i osiguranjem provedbe palijativne skrbi � pokazujemo civilizacijsku razinu na�eg dru�tva.(Glas umirovljenika)

Preuzeto sa portala trecadobhrvatska.com