UMJETNI?KE ?AKULE: Ljevica je u Dalmaciji prirodno stanje

Ovaj tjedan u�Umjetni?kim ?akulama�razgovaramo sa �iben?ankom Orianom Kun?i?, glumicom i casting direktoricom o razli?itim stvarima, a ponajvi�e o njenom rodnom gradu i Dalmaciji: �Fali� se primio u �ibeniku jer je u prirodnom okru�enju, samo se ono bilo uti�alo.Postojala je, postoji i postojat ?e ljevica u �ibeniku i Dalmaciji. To nam je, ma �to o tome imali re?i oni �to se stide didove spomenice i stri?eve fotografije sa Sutjeske, prirodno stanje.�

Glumica i casting direktorica Oriana Kun?i?, ve?i dio svoje profesionalne karijere ostvarila je u Sarajevu odakle se prije par godina sa suprugom novinarom i piscem �te djecom, vratila u rodni �ibenik, gdje je na stalnom anga�manu u lokalnom HNK. Ro?ena 1971., diplomirala je povijest teatra u Veneciji i glumu na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu. Radila je kao casting direktorica u nizu uspje�nih regionalnih filmova poput �Grbavice�, �Na putu�, �Snijeg�, �Gospo?ica�, �Krugovi�, �Obrana i za�tita�� Prva je hrvatska filmska djelatnica koja je sudjelovala u �iriju filmskog festivala Berlinale i birala najbolje mlade europske glumce, dobitnike nagrade �Shooting Stars�. S Orianom smo popri?ali o njezinom pogledu na �ivot u �ibeniku i Dalmaciji, radu i stvaranju u malim sredinama poput �ibenske, njenim ograni?enjima i mogu?nostima.

Odrasli ste u �ibenskom Varo�u, u ulici koja je dala Arsena Dedi?a, Mi�u Kova?a, Ivu Pattieru i druge. �to je za vas posebno u tom prostoru ili ozra?ju, �to ste tamo dobili i kako vas je formirao, te je li utjecao na va� umjetni?ki rad i odluku da se bavite glumom?

Netko je jednom rekao da postoji jedan dom, a sve ostalo su stanovi. Da, moj dom je u Ulici Nikole Tesle u kojoj valjda svaka druga ku?a ima nekoga tko se bavi umjetno�?u. Ako postoji ne�to �to me je tu definiralo, onda to jesu svakodnevni susreti sa glumcima, glazbenicima, autorima iz drugih oblasti i demistifikacija koja slijedi iz toga. U takvom okru�ju umjetnost se poka�e kao dostupan posao.

No, koliko susjedi, toliko je, ako ne i vi�e, na mene utjecalo to �to �ivim na pet minuta hoda od kazali�ta, u kojem sam, puno prije nego ?u se zaposliti, provela lijep komad �ivota i bilo mi je jedno od centralnih mjesta djetinjstva. Pamtim cijelu plejadu divnih ljudi u na�em kazali�tu, �jor�Dragu Putnjikovi?a, �jor�Antu Balina, Branka Mati?a, moju kumu�Uranku Belamari?, tetu�Adelu, �jor�Sre?ka �estana,�Ninu Cvek, itd. Tu sam se trajno zarazila scenom ,a veliki utjecaj na mene je ostavila teta�Sokola�i 12 godina provedenih u baletnom studiju. Uostalom, pored svih susjeda zvu?nih imena, mene su nekoj �ivotnoj �koli u?ili i oni ?estiti me�tri, njihove supruge, roditelji te�aci, kao i obitelj iz koje sam potekla.A tu je bilo posebnih �umjetnika��

Uz kazali�nu glumu bavite se i filmskim castingom i to prili?no uspje�no u nizu nagra?ivanih regionalnih filmova poput�Na putu�i�Grbavica�Jasmile �bani?,�Gospo?ica�Andree �take,�Snijeg�Aide Begi?,�Obrana i za�tita�Bobe Jel?i?a.�Da li je zapravo svejedno gdje �ivite unutar ovih postjugoslavenskih prostora ukoliko se bavite poslom koji i dalje funkcionira u njegovim simboli?kim granicama?

Nije neva�no. Lak�e je ako je adresa u nekom od centara, naprosto je tako ?ovjek bli�e zanatskim krugovima, postoji, istina, krivi dojam da je dostupniji za suradnju� Ja sam, me?utim, u �ibenik do�la s karijerom casting direktorice, pa mi je lak�e. Ispalo je da je svejedno. Ne znam kako bi bilo neko tko tek po?inje. Nisam sigurna da bi i�lo lak�e nego nekome iz Zagreba ili Sarajeva, Beograda�

�to se ti?e drugog dijela pitanja: u filmu glume glumci, a jezik je glumcu domovina. U filmovima na kojima sam radila bilo je malo, jako malo, ne vi�e od dvoje � troje, glumaca iz Slovenije, Makedonije i Kosova. Iz BiH, Hrvatske i Srbije jeste, jer mi, kako ka�e lingvistika, govorimo jedan jezik, a sva?ije je pravo da ga naziva kako god �eli. Odatle dojam da film funkcionira u nekada�njim granicama Jugoslavije. Ne, on funkcionira u granicama profesije, u granicama umjetnosti, a u njima je sve svejedno, osim da se izaberu glumci, koji najbolje mogu odigrati napisane karaktere. Tako�Leon Lu?ev�mo�e igrati Bosanca,�Bogdan Dikli?�Hercegovca, a�Emir Hadihafizbegovi?�Hrvata. A�Nina Violi?,�Mare �kari?i?,�Mirjana Karanovi?�sve.

Nakon dugo godina �ivota u Sarajevu, vratili ste se u �ibenik. Mo�e li se uop?e usporediti �ivot u Sarajevu i �ibeniku i kako bi izgledala ta usporedba?

Realno, ne mo�e. U �ibeniku je lak�e, sve je bli�e, svakodnevno se tro�i manje energije na ono �to bi u Sarajevu pojelo pola dana. S druge strane, u Sarajevu bih iza�la na kavu sama, a popila tri u lokalu u kojem bi bili�Jasmila �bani?,�Danis Tanovi?,�Dino �aran,�Damir �agolj,�Benjamin Isovi?, nai�ao bi�Boris De�ulovi?, tu bi se prijavila ekipa iz Dalmacije na gostovanju u Bosni� Svim mojim prijateljicama tu bi bio nekakav meeting point, bez obzira jesu li stigle taxijem od ku?e ili avionom od nekuda. Sarajevo je za socijalni �ivot daleko, daleko bolje od �ibenika, to?no koliko je �ibenik ugodniji i udobniji za obiteljski. Svoje sarajevske godine smatram ako ne najljep�im, onda jednim od najljep�ih i najva�nijih u �ivotu. No, sada sam u onim �ibenskim.

Kako je stoga raditi u malom kazali�tu poput �ibenskog, koje zapravo potresaju veliki politi?ki potresi kao i ostale kulturno-umjetni?ke institucije u Hrvatskoj, �to se moglo vidjeti na primjeru ostavke ravnateljice kazali�ta Nere Gojanovi??

Antun Gustav Mato��je rekao kako se i u nagorim novinama mo�e najbolje pisati. Tako se i u najmanjem kazali�tu mogu raditi veliki i va�ni komadi. Veliki ne produkcijski, ve? onim ?ime se i kako bave. �ibenki teatar je imao veliku �ansu kada je�Senka Buli?�umalo postala vr�iteljica du�nosti intendantice. Ona bi, sigurna sam, pokazalo kako se veliko kazali�te ne de�ava u nu�no velikim zgradama i gradovima. Sada je, istina, bolje nego u vrijeme Nere Gojanovi?, a da mo�e bolje�.

Problem �ibenskog, kao i drugih kazali�ta, su zakoni koji te institucije politiziraju, ograni?avaju u produkcijskim planiranjima i demotiviraju?i su. Dakle, tako je kako je, kao valjda i drugdje. Trenutno, dok sura?ujem s Neni Delmestre je sjajno, a kako ?e biti za dva mjeseca, nemam pojma. Imala sam, iskreno, veliku energiju i �elju da pomognem da se HNK �ibenik profesionalizira, razvije, postane prepoznatljiv, ali sam se u me?uvremenu umorila od juri�a na vjetrenja?e. U najkra?em, nije sjajno, ali ima ona stara sarajevska �dobro je, zna Mujo i za gore�� Ve? smo to probali. I jedno i drugo.

Cijeli intervju UMJETNI?KE ?AKULE pro?itajte OVDJE