Glog (lat. Crataegus), velik i brojni rod iz porodice ružovki koji obuhva?a 380 priznatih vrsta grmova i niskih stablašica, koji narastu najviše do 15 metara.

Rastu samoniklo po rubovima šuma i polja, i u ravni?arskim i u planinskim krajevima. Plod mu je crvena bobica (gloginja) koja dozrijeva u rujnu ili listopadu, jestiva je, i koristi se za izradu malrmelada, želea i kompota.

U našim krajevima poznat je bijeli (C. monogyna) i službeno još nepriznati kao posebna vrsta crveni glog (C. oxyacantha).

Primjena gloga u narodnoj „medicini“

Glog plod:

–  ja?a i regulira rad srca.

–  regulator krvnog tlaka, koji može ne samo sniziti pove?ani krvni tlak, nego i povisiti preniski krvni tlak kod slabih sr?anih miši?a, što je sli?no djelovanju imele.

– Glog je vrlo dobar u lije?enju ošte?enja i upale sr?anog miši?a u starosti, kod ovapnjenja žila (ateroskleroza) te kod nervoznih sr?anih smetnji.

-lije?i  menadžersku bolest sa svim njezinim smetnjama funkcije srca.

–  umirenje, poboljšanje živ?ani sustava, smanjenja stresa i boljeg spavanja.

– Poboljšava prokrvljenost sr?anog miši?a, vazodilatator, ja?a stijenke krvnih žila.

Daje se kod slabosti miokarda (sr?anog miši?a), osje?aja pritiska i stezanja oko srca, klimakteri?nih smetnji. Djeluje smiruju?e.

GLOG cvijet i list:

–  ja?a i regulira rad srca.

–  regulator krvnog tlaka,

-lije?enju ošte?enja i upale sr?anog miši?a u starosti,

– kod ovapnjenja žila (ateroskleroza)

– kod slabosti miokarda (sr?anog miši?a), osje?aja pritiska i stezanja oko srca, klimakteri?nih smetnji.

– Djeluje smiruju?e.

Izvornik: natura-virovitica.hr