INTERJU: David Brierley

Moj savjet Hrvatima: Obrazujte cjelovito bi?e, ne samo intelekt nego i emocije i volju u?enika!

Ro?enjem Britanac, David Brierley u Norve�koj �ivi 40 godina. Cijeli jedan radni vijek. Pou?avao je sve dobne skupine, od male djece do odraslih. Jedan je od osniva?a samostalnog sveu?ili�ta u Oslu koje vi�e od 30 godina obrazujewaldorfske u?itelje i koje potpoma�e dr�ava. Dr�i predavanja o obrazovanju na sveu?ili�tima u �vedskoj, Finskoj, SAD-u, Indiji, �panjolskoj, ?e�koj, Ma?arskoj, Velikoj Britaniji� U Hrvatskoj pou?ava waldorfske u?itelje, u Sloveniji ga je Ministarstvo obrazovanja anga�iralo da – radi s u?iteljima u javnim ?kolama.

Inicijativa i kreativnost

Kako danas obrazovati djecu kad nemamo pojma za �to ih obrazujemo?

– To?no je da ne znamo za �to ih obrazujemo, �to ?e ta djeca raditi. Vi�e ih ne mo�emo obrazovati za odre?eni tip zanimanja, zanimanja koja su bazi?na u dru�tvu. Poslovi su oti�li iz Europe, nezaposlenost je masovna� Jedini na?in da osiguramo budu?nost za na�e mlade je stavljanje naglaska na inicijativu i kreativnost. Na�e su generacije �ivjele na akumuliranom znanju koje smo ba�tinili od predaka. Ako ste mogli dobro memorirati to znanje, mogli ste biti uspje�ni. To vi�e nije slu?aj. Sada morate znati kako na novi na?in upotrijebiti to znanje, biti dosjetljivi, entuzijasti?ni, pokazati inicijativu, znati poduprijeti nove ideje i staviti ih u praksu. Dakle, kreativnost nije samo mogu?nost pronala�enja novih ideja, ve? mogu?ost njihove kona?ne operacionalizacije. To u �kolama treba kultivirati, njegovati imaginaciju. No, pitanje je �to mislite pod �imaginacijom� i kako to uspje�no razvijati. Zato ne trebamo �kolu koja samo kultivira logi?ko i analiti?ko razmi�ljanje, nego �kolu koja ohrabruje razmi�ljanje na razli?ite na?ine.

U Sloveniji ste anga�irani da radite na promjenama u javnim �kolama. O ?emu je rije??

– Zamoljen sam da vodim projekt inovacije u edukaciji. To je zapravo gigantski zadatak. Pitanje je gdje po?eti i �to je svrha. U ve?ini zemalja u Europi svrha toga je da provedete reformu. Politi?ari trebaju da se vidi da mijenjaju na� obrazovni sustav u kontekstu kritika koje dobiva obrazovanje po cijeloj Europi. No, da budem iskren, te reforme uglavnom kratko �ive. Uglavnom ih zamijene neke nove reforme, jer do?e nova vlast. Problem je i �to nastavnici ne prihva?aju reforme, jer to je konzervativna profesija. Pou?avanje u u?ionici je �ivot za sebe. I ako se u to upletu birokracija i neke novosti, ve?ina osje?a da to ugro�ava ste?eni odnos u?enik – nastavnik. UNESCO i OESS istaknuli su da je u edukaciji nastavnika ogroman jaz izme?u teorije i prakse. Bitno je �to pou?avate, ali gotovo je jo� bitnije kako to pou?avate. Ve?ina nastavnika kad zavr�i �kolovanje zna sadr�aj koji treba pou?avati, no ne znaju kako.

�to namjeravate uraditi u Sloveniji?

– Imam dosta veliku slobodu da izaberem i sugerirao sam da ?u svaki mjesec imati predavanja za nastavnike na kojima ?u govoriti o metodologiji, o tome kako bismo trebali kultivirati i njegovati ljudske sposobnosti. To ?e biti dio projekta koji po?inje na jesen. Ljudi su oduvijek mislili da ?e njihova djeca i unuci imati bolje obrazovanje nego �to ga je imala njihova generacija, da ?e imati i bolji �ivot. Sada smo stigli do to?ke kad to vi�e nisu sigurni.

U Hrvatskoj upravo rade na nacionalnoj strategiji obrazovanja. �to biste sugerirali onima koji crtaju te konture?

– U mnogim zemljama idu za tim da odaberu neke predmete, obi?no znanosti koje poti?u logi?ko i matemati?ko razmi�ljanje, vjeruju?i da ?e u budu?nosti tehnologija i prirodne znanost biti dominantne te da je za uspjeh potrebno imati dobra znanja na tim podru?jima, a manje na drugim. Takva politika vodi do toga da u?enici koji nisu zainteresirani za te predmete sve ?e�?e izostaju s nastave, odustaju od �kolovanja, neke to vodi i na stranputice, ulicu i nasilje� jer ta djeca osje?aju da njihovi kapaciteti nisu dovoljno iskori�teni. Dakle, prva stvar koju bih sugerirao jest da obrazujete cijelo ljudsko bi?e. Ne samo glavu, ne samo intelektualni dio, ve? i emocije i volju u?enika. Da bi ?ovjek imao dobar �ivot i bio kreativan, treba znati kultivirati i volju i emocije. Ako ?e u?enik napraviti ne�to u budu?nosti, to je i pitanje njegove volje. Motivacija je veliki problem i u va�im �kolama. U mnogim zemljama je motivacija vanjska, bazirana je na prijetnji od testa. To nije u?inkovito. Me?u ostalim i zato imamo sve vi�e u?enika koji odustaju od �kole. U nekim zemljama to su frapantne brojke. Dakle, veliko pitanje za dana�nju �kolu je kako razviti intrinzi?nu motivaciju, a ona je usko povezana s mogu?no�?u da se ?ovjek izrazi. Zato bih sugerirao da ne previdite va�nost umjetnosti i umjetni?kih predmeta. Uspjeh u obrazovanju sad testiraju me?unarodnim PISA testovima� Da je u mom djetinjstvu postojao PISA test, ja vjerojatno danas ne bih bio ovdje i razgovarao s vama. Bio sam sanjar i tijekom cijelog �kolovanja moje formalne ocjene su govorile �probudi se, probudi se�, volio sam se igrati izvana i iznutra. �to je zapravo dobro, jer danas imam odre?eni stupanj imaginacije. �kola to nije poticala, bila je jako intelektualna. Nije bilo mogu?nosti da se izrazim, trebao sam samo reproducirati informacije�

Potencijal je u djetetu

U Hrvatskoj je upravo objavljena va�a knjiga �Skriveno u vidljivom� razmi�ljanja jednog u?itelja i njegovih trinaestogodi�njaka�. Odli?an vodi? za u?itelje�

– U knjizi opisujem kako sam ja, u?itelj, upoznavao svoje u?enike. Unutra je, primjerice, pri?a o Rolandu, dje?aku koji je u razredu uglavnom sjedio u kutu i gledao kroz prozor� Pitao sam se �to da radim s njim, kako da saznam za �to ima potencijal. Roland je u?io taman toliko da mu ni�ta ne mogu zamjeriti. No, osje?ao sam da ne daje sve od sebe. Gdje ide ta njegova energija? U razgovorima tijekom odmora doznao sam da je zaljubljenik u pecanje, da je cijeli vikend u stanju sjediti na ki�i i ?ekati da ulovi �tuku. On zna sve o toj ribi, o vodi, gdje �ivi, kako, za�to. Sjedi tamo i promatra. To je nevjerojatna sposobnost. Dok tako sjedi, on puno razmi�lja. Zaklju?io sam da bi u njemu mogao biti netko tko pi�e o prirodi ili pjesnik, filozof. To su dvije mogu?nosti. Nakon toga sam mu na nastavi mogao davati zadatke koji su mu odgovarali. Htio sam vidjeti je li poeta ili je pak toliko udubljen u promatranje da mo�e biti znanstvenik� Pitajte me �to radi danas! To nisam napisao u knjizi.

I� �to je postao Ronald?

– Analizira vremensku prognozu za jednu TV stanicu!

Ima nekog smisla u tome�

– To?no. Kad mi je opisivao �tuke, vidio sam koliko je jak u opservaciji. Zato mo�e razumjeti vrijeme, meteorologiju.�